Buka i vijest

Beskućnik negdje u bespućima njujorških ulica igra onu ljuteptice igricu na ajfonu. Čovjek koji kupuje i prodaje dionice gledajući njega i svijet razmišlja o informaciji kao novom iznenađujućem znanju koje pokreće kapitalističku ekonomiju nasuprot indeksima frazama prevarama namamljivanju iscjeđivanju iskorištavanju koje tipično na matematici zasnovano ulaganje nosi. Narodu teško ma nemoguće shvatiti šta se dešava na tim ogromnim pijacama s beskrajem brojeva na hiljadama ekrana. Ovaj što to piše kao uvodni tekst ove knjige s crvenim koricama neki Andy Kessler vraća priču na svoje poslovne početke u vrijeme glomaznih zaštićenih računara s cijevima četrdesetak godina ranije pojašnjavajući svoje iskustvo i suštinu poduzetništva ako ne i svijeta kao znanje. Znanje pravi nešto novo nepredviđeno neočekivano neindeksirano što pokreće svijet tražeći zaradu kao slobodu sebi. George Gilder napisao je propovijed poduzetništva znanja pa time i slobode u knjizi Knowlege and Power iz dvije hiljade trinaeste. Postao poznat osamdesetih kao Reaganov savjetnik usmjeravajući ga ka smanjenju poreza pravila države istovremeno jačajući vojnu industriju da sruši onaj veliki savez socijalističkih republika. Informacija vijest iznenađenje entropija su novo i neočekivano koje se može prenijet kroz stabilan i predvidvljiv kanal. To novo je proizvod usluga od automobila do softvera i smartfona s milijardama ako ne i trilionima tranzistora koji pretvaraju nule i jedinice prenesene bežično s kraja na kraj svijeta u trenu u riječi slike zvukove pa i knjige a kanal je tržište sa što manje a što pravednije regulacije iza koje mora stajati razumijevanje a time i znanje onih koji donose propise a tako i svih koji glasaju za te što glasaju za zakone pravilnike Dodd Frankove i predpristupna poglavlja a da ne pričamo o okeanu zakona pravila konvencija dopuna izmjena prilagođavanja usklađivanja vitalnih nacionalnih interesa kvoruma ispravki krivih navoda dnevnih redova statuta potvrđivanja imenovanja glasanja preglasavanja neopravdanih i opravdanih izostanaka kolega delegata što je samo djelić svakodnevnog institucionaliziranog zaglupljivanja izluđivanja raspamećivanja evo ovdje a i tamo i onamo dokle je god pokušaja da se pravilnicima zamijeni pravda a vlašću znanje. Ne hvaleći mu sve koje on hvali Gilder je opet za velike pohvale. Među milionima kopijanera u tamnim odijelima bijelim košuljama tamnocrvenim kravatama sa značkom na reveru koji glupetaju o makroekonomiji austrijskoj školi kejnezijanskim principima naučnoj zasnovanosti menadžmentu ponudi potražnji ciklusima zaštiti stranim investicijama poticajima javnoj potrošnji balansu grantovima političarima koji ne rade svoj posao reformama evropskom putu i pripadajućim fondovima njemačkoj diciplini i balkanskoj nerješivoj povijesti objašnjavajući nemušto da je nešto bilo zato što je bilo a što su te zgembe andislići znali a da će sutra biti ono što će biti ako bude kako bude što oni već ne znaju sve zavisi vidjet ćemo Gilder je rijedak da shvata objašnjava i primjenjuje i kao pisac i kao vrlo uspješan investitor u tehnologiju. Svodeći kapitalizam na okvir za razmjenu znanja on osvjetljava svijet upao u maglu blebetanja laganja podvala propisa. Svaki značajan proizvod je primjena znanja poduzimanjem i riskiranjem vlastitog vremena truda novca poduzetnika. Taj proizvod pomaže čovjeku da živi bolje. Poduzetnik prodaje znanje do kojeg je sam došao pa ga uokvirio hrabrošću i rizikom svoga i drugog privatnog dobrovoljno uloženog a ne javnog novca. Prozvod je kao i umjetnost vijest. Nova informacija koja unapređuje svijet. Gilder je temeljito izučio okvir teorije informacija. Matematike. Informatike. Digitalnog nasuprot analognom signalu. Qualcoma nasuprot Intelu. Razmjene znanja nasuprot manipuliranju javnim fondovima poticajima spašavanju bjelosvjetskih lopova iz velikih američkih banaka. Kroz niz izučenih detalja on svojim biblijskim jezikom rasvjetljava kako su tamošnji hapci pohapali trilione kroz razne društvenoprihvatljive i korektne šupljaže o hausingu zdravstvenoj zaštiti novim energijama pomoćima poticajima. Ovdašnji hapci mali za tamošnje ali je srž ista svugdje zauvijek. Mala manjina pametnih i poduzetnih znalaca nešto pravi a ogromna masa uhljupa čeka da joj neko nešto da za džaba jer im je kriv pa time i dužan. Ako je znanja najveća vrijednost a praktički je besplatno zašto ga ljudi ne uzimaju i ne prave države koje pomažu da pametni prave novo za vlastiti i sveopći interes najveće je pitanje svijeta na koje je odgovor i po Gilderu jednostavan u svojoj složenoj iracionalnosti. Napraviti jednostavan društveni pa time i tržišni okvir nije jednostavno. Strašan je otpor priglupih pokvarenih nesposobnih zaglupljenih izvaranih nasilnih nevaspitanih neprosvijetljenih. Masa je pravnika po svijetu koji propisima stvaraju vlastitu moć i korist nasuprot manjini koja se bori znanjem talentom potrebom za slobodom. Tako je kaže i u Americi svanulo kad su otpustili armiju pravnika iz državne službe poslije drugog rata. Svane pa se ubrzo zamrači raznim prevarama glupostima lažima banaliziranjima populizmima trumpovima bušovima halibartonima nasuprot berkšir hetvejima i guglovima. I lijevih i desnih prevaranata koliko hoćeš i ovdje i tamo. A znanja kolikogod sve dostupnije toliko ga manje kao i svake istine umjetnosti pravde. Čitati da bi se shvatilo pa primijenilo a pisati da bi se spasilo sebe s malo duše i svijet s puno kojekakvih vladajućih na njemu može se evo i u ovakvoj neumjetničkoj formi snažno i jasno.
Damir Ovčina

Privacy Policy​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​​