Prve zime kad se doseljavalo našla se dvojica dobrohotnih starosjedilaca da pripomognu pridošlim evropskim pustolovima i očajnicima negdje blizu Manhatna. Evropljanima poslije dobro krenulo a starosjedioce koji su se prvih desetljeća smijali ratnoj taktici francuskih i britanskih trupa a učili evropske tragače za srećom kako saditi povrće haman istrijebili.
A starosjedioci nisu umjeli krasti ni bojati se. Poslije je bilo svašta, i prevare svake tipe, i ratova i gladi i djece kako kažu seljaci, i osvajanja i propadanja, uspjeha i poraza, smjelog privrednog poduzimanja i inovativnog građenja institucija a nerijetko otimanja i ubijanja. Kad je neki Bill Levitt hiljadu devetsto četrdeset šeste napravio montažne kuće po osam hiljada dolara krenuo je onaj američki san od kojeg je cijeli svijet promijenjen, san o tome da svaka porodica ima svoju kuću, automobil, frižider, televizor… redom do danas aktuelnih pokretnih sprava za razmjenu poruka, slušanje muzike, čitanje vijesti i priča, kupovanje, ponekad učenje a nerijetko glupiranje i štošta još. To i još puno toga zanimljivog i važnog približeno je u Buybookovoj knjizi Putovanje bez Johna Geerta Maka u prevodu s holandskog Gorana Sarića.
Geert Mak, poznat i čitan, Ameriku otkriva slijedeći putopis američkog pisca svjetske slave i švedske nagrade Johna Steinbecka pedeset godina poslije njegovog amerikopisa iz kamioneta nazvanog Rocinante, Travels with Charlie. Taj put s književnim poticajem poduzet u jesen dvije hiljade desete od istočne obale preko Nove Engleske do jezera uz kanadsku granicu pa do Detroita i dalje ka Chicagu do Seattla pa redom kroz Kaliforniju do Texasa i nazad ka Atlantiku, otvorio je mogućnost za rijetko zanimljivo opuštenu formu kroz koju je približena masa podataka tako da to ne bude još jedna deponija fakata smrljana na dosadan način u knjige koje malo kome išta znače. Nizozemski povjesničar književnog načina predočavanja građe ozbiljno je i posvećeno pročitao biblioteku izvora i postao svjestan hrpe činjenica da bi svoju sliku krajeva kroz koje putuje osvijetlio kroz vrijeme i ljudsko iskustvo koje je oblikovalo zemlju da joj nema slične u njenoj vjeri u sebe samu i svoj značaj u svijetu. Ali on trezveno i radoznalo a pažljivo i iskusno hvata spektar osjećanja i utisaka putem po sadašnjosti, i sumnju i otvorenost radnog naroda, osjećanje posebnosti i nekakva zamišljena prava proizašla iz tog ali i zanemarenosti i napuštenosti gradova i sela. Slika preciznim riječima zemlju i državu u kojoj je do jučer bilo teško ako ne i mučno i ponižavajuće biti crn pa i žut ili nekako drugačije nebijel i neprotestant a čija vlada danas svima govori kako i šta treba da se koja agenda usvoji da bi se bilo svijet. Mak Ameriku opisuje sa simpatijom koja ga opet ne vodi u redukciju činjenica, ni u kakvu kratkovidost. Amsterdamski pisac je najveći historijski eksperiment osvijetlio i približio tako da i poslije svih holivudskih filmova i mase romana i priča dođe zanimljiv. Amerika gledana iz ugla ovako postavljenih podataka i mišljenja i iskustava desetina navedenih autora i sagovornika izgleda nepoznata i sebi samoj. Događaji i odnosi na površini pojačavaju se i pojašnjavaju odabranim brojevima uvjerljivo i nenametljivo. Holanđanin je prije svega racionalan pa tako i svemu važnom što vidi traži uzrok u izvorima. Odabir fakata koji predočavaju povijest i biranje detalja u sadašnjosti su takvi da je čitalac uvučen u tekst i u Ameriku kao da ga se ona jako tiče. I tiče. Napisana pažljivo, zabavno, odmjereno i poticajno Makova Amerika je priča o svijetu, o snu o slobodi i mogućnosti i o stvarnosti u koju meksička i bjelosvjetska sirotinja pokušava doći. Kroz svaki detalj, od za primjer primjera broja predloženih zakona senatora Johna F. Kennedija zvanog Jack za trinaest godina senatorovanja a bilo ih je nula, male povijesti rasizma kroz anegdote i iskustva od nekad i sad, riječi pohvatanih u kafani uz put, uloge televizije u predsjedničkim kampanjama šezdesetih do godišnjeg broja ubistava u kataklizmičnom Detroitu ili slobodarskom Chicagu a brojevi su boli glava dok foksnjuzovi dižu frku zbog opasnosti od terorizma u Evropi, Makova priča približava, osvjetljava, uvjerava načinom i zabavlja tačnošću i čitljivošću.
Buybook je objavljivanjem ove poslije debele U Evropi a i kratkog Mosta istog autora dao narodu priliku da čitajući i misleći o Steinbeckovoj i današnjoj Americi, o naseljavanju, protestantskoj etici, vjerskoj trpeljivosti, oduševljenju prosvjetiteljstvom, kapitalizmu od polja krompira do forda t i pokretne trake, osvajanju beskrajnog zapada, prisajedinjenju Kalifornije i Texasa, povezivanju niza nejednakih britanskih kolonija duž obale Atlantika u jednu državu pa naciju, širenju i propasti željeznica, makartizmu, bestidnicima lobistima, selfmade bogatašima i fukari što spava po ulici, o milionima koji primaju bonove za hranu, intervencionizmu po svijetu dok se u svojoj kući ne može a ni ne pokušava uništiti ljuto siromaštvo, nedavnoj katastrofi u New Orleansu, samouvjerenom, ne pitajući za cijenu i raspoloženje domaćeg stanovništva, popravljanju organizacije političkih institucija u Vijetnamu, Afganistanu, Iraku, Koreji, staroj a ne uvijek nježnoj Evropi ili stambolskom mostu između civilizacija i vremena…vidi jasnije svijet i sebe u njemu takvom slojevitom i šarenom.
Damir Ovčina