Sunce iza stijena na brdu prošaranom niskim rastinjem preko kamenjara dvadesetak kilometara dalje na istočnom rubu doline. Visoki kameni zid oko dvorišta. Na balaturi, nekoj vrsti balkona prilaza gornjem spratu, čovjek kasnih osamdesetih pogleda na ulicu što vodi nizbrdo između senarice i gromače pa se spusti u dvor do konobe s alatom starim bačvama pleterom biciklima da je otvori nebili se makar malo prozračila od duge jesenozimske zatvorenosti. 

Bookstan

Slaba kiša kroz toplo ljetno predvečerje. Pred kraj Radićeve pod strehom troje. Sivi plakat s bijelim i crvenim slovima prekrio izlog. Unutra gužva. Preko ulice nekoliko štandova koji rade do jedanaest. Knjige raspoređuju dobrovoljci. 

Phillip Roth, nagrađivan, ostvaren, slavan, rođen u godini kad je njemački zlotvor austrijskog porijekla došao na vlast, prestao pisati poslije romana Nemesis objavljenog dvije hiljade desete. Pedeset godina valjda svaki dan radio je na romanima i ispisao ih dvadeset dva. Tu su i drugi tekstovi skupa trideset jedna knjiga. 

Prve zime kad se doseljavalo našla se dvojica dobrohotnih starosjedilaca da pripomognu pridošlim evropskim pustolovima i očajnicima negdje blizu Manhatna. Evropljanima poslije dobro krenulo a starosjedioce koji su se prvih desetljeća smijali ratnoj taktici francuskih i britanskih trupa a učili evropske tragače za srećom kako saditi povrće haman istrijebili. 

Lopte ispod visoke zelene metalne ograde isprepletene grabom u travu do borova i stare topole što se nadvila nad cestom. Muškarac srednjih tridesetih nazad četiri visokim forhendom.

Ideee.

Žohar, Rawi Hage, Buybook

Jedna od odličnih knjiga koje je Buybook objavio prevodeći romane savremene svjetske književnosti je i Žohar kanadskog Libanca Rawija Hagea.

Knjigu eseja, razgovora, članaka, reminiscencija, zapisa, intervjua Nedžada Ibrišimovića Ruhani i šejtani inspirancija objavljenu 1996. Legološko udruženje proširilo je tekstovima nastalim do 2004. i objavilo dvije godine poslije piščeve smrti. Ibrišimovićeva razmišljanja o književnosti, vjeri, naciji, ratu, iskustvu na ratnoj Dobrinji…vuku čitaoce i njegovom djelu i književnosti uopće. 

Ogromnim projektom romana Dugo svitanje Halid Kadrić (1936) sabio je povijest dvadesetog stoljeća bošnjačkog naroda u priču. I to masivnu, detaljnu a čitljivu. Idući od godine do godine, nepoznate, zaboravljene, zanemarene a i poznate činjenice i okolnosti historije ovog naroda strpljivo i dosljedno povezuje u fikciju od preko dvije hiljade sedamsto strana u četiri toma koja je imaginarna toliko da bi se mogla čitati, a time i postojati, a utemeljena da bi čitanje bilo i učenje, proživljavanje, nezaboravljanje kao preduvjet za svjesno postojanje i trajanje, za življenje bez kompleksa, ali i bez mitologema.